Fakultetska 3, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina    |    tel. (+387 32) 444 420, 444 421     |    fax. (+387 32) 444 431    |    E-mail: rektorat@unze.ba
Univerzitet u Zenici
  Doktorske teze odbranjene na Univerzitetu u Zenici

Datum i mjesto odbrane:
24.10.2008. Pravni fakultet
Kandidat:
mr. sc. Omer Hamzić
Mentor:
prof. dr. Salih Jalimam
Komisija za odbranu:
1. Dizdarević dr. Sead, vanredni profesor Fakulteta za poslovni menadžment Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru i Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici;
2. Jalimam dr. Salih, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici;
3. Baraković dr. Šefik, docent Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici;

Naslov teme:
Pravno-politički i društveno-ekonomski položaj Gračaničkog sreza u okviru Tuzlanske oblasti i Vrbaske Banovine u periodu od 1918. do 1941. godine

Rezime:
U dosadašnjim historijskim istraživanjima šireg područja Gračanice, vrlo malo pažnje posvećeno je periodu između dva svjetska rata. Izuzimajući djelomično period Drugog svjetskog rata, ni za jedno drugo historijsko razdoblje nije urađena ozbiljnija historiografska radnja o Gračanici i njezinoj okolini. Razdoblje između dva svjetska rata, doticano je samo kroz klasno-socijalni diskurs - borbu radničke klase za svoja prava. Izbor, definisanje i naziv teme rezultat je želje da se bar donekle popuni spomenuta prazninu u okviru takozvane lokalne, zavičajne historiografije o Gračanici. Lokalne političke prilike, funkcionisanje lokalne uprave i samouprave (pravno-administrativni, pa i teritorijalno-nacionalni aspekt), nisu skoro nikako ni doticane.
Na početku prvog dijela rada definiše se prirodno-povijesno određenje područja koje obuhvataju administrativne granice Gračaničkog sreza između dva svjetska rata i na osnovu toga utvrđuje kontinuitet administrativno-političke individualnosti od najstarijih vremena, pa do Drugog svjetsko rata. To je grad i župa Sokol u župi Usora u starom i srednjem vijeku, prostrani kadiluk, kaza i mudirluk u Zvorničkom sandžaku za vrijeme osmanske uprave, kotar u Tuzlanskom okrugu za vrijeme austro-ugarske uprave i konačno područje sreza u Tuzlanskoj oblasti (do 1929.) i Vrbaskoj Banovini (do 1941.) Do 1929. godine srez se prostirao na površini od 61.913 hektara, obuhvatajući 42 katastarske općine, odnosno naselja. Na tom prostoru, po popisu iz 1921. živjelo je 31.905 (Gračanica 4.058), a po popisu iz 1931 godine 55.750 stanovnika (Gračanica 4.682). Poslije 1929. godine, u okviru Vrbaske banovine, došlo je prvo do proširenja, a kasnije do sužavanja administrativnih granica sreza. Gustina naseljenosti bila je iznad prosjeka Bosne i Hercegovine. Nastanjeno uglavnom bošnjačkim i srpskim življem, to je područje pravi na kojem se mogu jasno prepoznati globalni politički procesi u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata.
Pravno-politički razvitak Gračaničkog sreza čini centralni dio ove disertacije. Sastoji se iz dvije veće cjeline: u prvoj se daje pravni, a u drugoj politički okvir ovog istraživanja. U okviru prve cjeline promatra  se organizacija i funkcionisanje lokalne uprave na prostoru sreza i funkcionisanje sreza u okviru širih administrativno-teritorijalnih cjelina kao što je oblast i banovina. U tom kontekstu, lokalna uprava promatra se kao područje  između ustavnog određenja i političke realnosti, pri čemu su u fokusu sljedeća pitanja: funkcionisanje lokalne vlasti u  prelaznom periodu, 1918. i 1919. godine, administrativne granice sreza, stanovništvo i naselja, ustavna pozicija i realni dometi lokalne uprave i samouprave (primjena zakonskih propisa o lokalnoj upravi i samoupravi), organizacija vlasti za vrijeme šestojanuarske diktature, organizacija i funkconisanje sudske vlasti i policije, općinska samouprava kao servis državne administracije i komunalne i druge aktivnosti  i funkcije Gradske uprave. U drugoj cjelini obrađena je lokalna politika - između prividne demokratije i diktature,  političko organizovanje, aktivnost stranaka i izbori (politički razvoj), vrijeme dvovlašća i počeci političkog organizovanja na srezu, smjena vlasti i nedostojan ispraćaj posljednjeg kotarskog predstojnika, agrarno pitanje i drugi pravno-politički nesporazumi itd. Detaljno su obrađene političke prilike na području Tuzlanske oblasti i Gračaničkog sreza u  predvidovdanskom periodu, uključujući i izbore za Ustavotvornu skupštinu i ostala politička zbivanja u periodu takozvanog "lažnog parlamentarizma" (pseudodemokratije), od 1920. do 1929. godine. U tom periodu, još su tri puta provedeni parlamentarni, jednom oblasni i jednom općinski izbori. Jugoslovenska muslimanska organizacija na muslimanskoj (JMO), a Radikalna i Zemljoradnička na srpskoj strani u svim tim izborima od  79 do 98 % glasova na području sreza. Gračanica je bila pod političkim uticajem dominantnih političkih snaga tadašnje Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, prije svega JMO i djelimično HSS (u muslimanskim sredinama), Radikalne i Zemljoradničke stranke (u srpskim dijelovima sreza). Političko organizovanje i na ovom prostoru, dakle, potpuno je izvedeno po nacionalnom, odnosno konfesionalnom obrascu.
U posebnim poglavljima u okviru prvog dijela ovog rada obrađena su politička previranja u takozvanom šestojanuarskom režimu 1929. - 1935. i političke konfrontacije nakon diktature (1935. - 1941.). To je period u kojem na ovom prostoru politički dominira Jugoslovenska radikalna zajednica (JRZ) kao nova vladajuća koalicija u koju su ušle stranke sa do tada potpuno suprotstavljenim političkim programima. Kao reakcija na "utapanje" JMO u vladajuću strukturu JRZ, u Gračanici se, poslije 1936., formira Muslimanska organizacija Hrvatske seljačke stranke. (MO HSS), a tek pred sami Drugi svjetski rat počele su aktivnije djelovati i neke lijevo orijentisane sindikalne i omladinske grupe iz kojih će izrasti i neki početni oblici komunističkog djelovanja.  U posebnom poglavlju obrađeni su politički uticaji na vjerske zajednice i kulturno-prosvjetna društva u Gračanici.
U drugom dijelu ove disertacije detaljno se obrađuje društveno-ekonomski razvitak sreza Gračanica u periodu između dva svjetska rata. Gračanica je bila među 40, od ukupno 54 sreza u Bosni i Hercegovini koji na svojoj teritoriji nisu imali ni jedno značajnije industrijsko preduzeće, ne računajući poneki motorni mlin, malu pilanu, kame­nolom, ciglanu i slično. Stanovništvo sreza većinom se bavilo poljoprivredom kao glavnom privrednom granom. Nova vlast na ovom području nije podsticala nova ulaganja u privredne kapacitete, već su uglavnom bili u pogonu oni koji su pokrenuti stranim kapitalom, za vrijeme austrougarske uprave. Gračanički srez je bio izrazito agrarno područje, poznato po proizvodnji i izvozu šljive. Značajan je bio izvoz i ostalih vrsta voća, zatim stoke, drveta itd.
Kao i politički, tako je i duhovno-kulturni život u Gračanici počivao na nacionalno-vjerskoj osnovi i manje-više zavisio od političkih kretanja na lokalnom nivou. Prve osnovne škole u muslimanskim selima otvaraju se tek poslije 1930. godine. To je imalo za posljedicu veliki procenat nepismenih i opću zaostalost stanovništva. Kulturno-prosvjetna društva, pa i vjerske institucije bile su u potpunosti oruđe politike i pod uticajem lokalnih političara.
Istraživanjem svih manifestacija života na prostoru sreza Gračanica kao jedne lokalne zajednice u centralistički uspostavljenom sistemu državne uprave potvrđena je protivrječna pozicija teritorijalne samouprave koja se pojavljuje kao suprotnost upravo tom centralizmu i državnom birokratizmu kao ustavna odrednica u direktnoj koliziji sa centralističkim i unitarističkim principima Vidovdanskog, a pogotovo kasnijeg Septembarskog ustava. Bio je to paradoksalan položaj, koji je i odredio dalju sudbinu tih organizacija i institucija  javne uprave.
Istraživanje je pokazalo da su institucije lokalne uprave, (oblast, sez, općina) bile "stisnute" na "uskom prostoru" između ustavnog određenja i političke realnosti, kako na nivou zemlje tako i u okviru lokalne zajednice. Stoga nije ni čudo što intencije ustava i zakona koji su regulisali tu materiju nikada nisu do kraja implementirane. Uzroke tog golemog raskoraka između "normativnog i stvarnog" i u ovom slučaju treba tražiti u sferi politike i političkih odnosa.
Polazeći od činjenice da su izborni rezultati, bez obzira na kvalitet izbora, ipak krajnji izraz političkih odnosa i političkih prilika na određenom prostoru, obiljem historijskih podataka kako o političkim procesima u gračaničkom srezu, tako i u njegovom okruženju, upotpunjena je historijska slika o bogatstvu političkog života jedne tipično bosanske čaršije, na način koji može biti obrazac za slična istraživanja u  drugim sredinama.

Ključne riječi: Gračanica, Tuzlanska oblast, političke stranke, Jugoslovenska muslimanska organizacija (JMO), radikali, opština, Vrbaska banovina, lokalna uprava


   početna stranica
webmaster