Fakultetska 3, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina    |    tel. (+387 32) 444 420, 444 421     |    fax. (+387 32) 444 431    |    E-mail: rektorat@unze.ba
Univerzitet u Zenici
  Doktorske teze odbranjene na Univerzitetu u Zenici

Datum i mjesto odbrane:
15.07.2011. god., Pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici
Kandidat:
mr. sc. Edina Solak
Mentor:
prof. dr. sc. Hanka Vajzović
Komisija za odbranu:
1. Prof. dr. Salih Jalimam, doktor historijskih nauka, vanredni profesor, biran na užu naučnu oblast Historija države i prava, Pravni fakultet u Zenici, Univerzitet u Zenici, predsjednik,
2. Prof. dr. Hanka Vajzović, doktor filoloških nauka, redovni profesor, birana na užu naučnu oblast Lingvistika, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka u Sarajevu, mentor i član,
3. Doc. dr. Hazema Ništović, doktor filoloških nauka, docent, birana na užu naučnu oblast BHS jezik, Univerzitet u Zenici, Pedagoški fakultet u Zenici, član,
4. Doc. dr. Lejla Gazić, doktor filoloških nauka, docent, birana na naučnu oblast Orijentalna filologija, Filozofski fakultet u Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu, član,
5. Prof. dr. Refik Ćatić, doktor pedagoških nauka, redovni profesor, biran na užu naučnu oblast Pedagogija, Pedagoški fakultet u Zenici, Univerzitet u Zenici, član.

Naslov teme:
Rasprave o jeziku u Bosni i Hercegovini u periodu od 1850. do 1914. godine

Rezime
U studiji Rasprave o jeziku u Bosni i Hercegovini u periodu od 1850. do 1914. godine pokušali smo skrenuti pažnju na neke važne sociolingvističke osobenosti jezičke politike u Bosni i Hercegovini u spomenutom periodu. Nakon uvođenja u opću problematiku nominacije jezika na južnoslavenskom govornom području, u radu se navode opće, ali i neke manje poznate činjenice, o jeziku u Bosni u predstandardizacijskom periodu, uz posebno skretanje pažnje na nominaciju jezika u tom periodu. Skrenuli smo pažnju na odnos Osmanskog carstva prema nominaciji jezika na južnoslavenskim prostorima, sa posebnim osvrtom na nominaciju jezika u Bosni. Od početka 19. stoljeća sreću se začeci jezičkih reformi, a jezik se sve više uzima kao sredstvo za ostvarenje namjera regionalne ili nacionalne identifikacije i politizacije. Sa tanzimatskim reformama dolazi do sistemskih reformi obrazovnog sistema u Bosni. U vrijeme Topal Osman-paše, tačnije sa otvaranjem štamparije u Bosni, počinje se više posvećivati pažnja i službenoj nominaciji jezika i njegovoj standardizaciji i kodifikaciji, kako na nivou pravopisa tako i na nivou književnog stvaralaštva.
U poglavlju Rasprave o jeziku u Bosni od dolaska austrougarske vlasti do aneksije detaljno se pokušava odrediti realan historijski i sociolingvistički okvir za vođenje jezičke politike u Bosni i Hercegovini, uz nastojanje da se „raspravama o jeziku“ odredi realna uloga na različitim nivoima i u različitim medijima. U ovom radu posebna pažnja je posvećena nekim aspektima vođenja službene jezičke politike u obrazovnom sistemu u Carstvu, sa posebnim osvrtom na obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini. U radu smo se, pri argumentaciji navedene sociolingvističke realnosti i pojava u jezičkoj politici u Bosni i Hercegovini za period poslije aneksije, osvrnuli na opću zastupljenost rasprava o jeziku u muslimanskim listovima. Zanimljivo je da u navedenim listovima pitanje rasprava o jeziku gubi na značaju, a rasprava gotovo da i nema u pravom smislu te riječi. S druge strane srpski i hrvatski listovi u Bosni i Hercegovini od 1907. do 1914. nastavljaju prepoznatljivu politiku na dva nivoa: službenu politiku “srpsko-hrvatskog jezika” i nacionalnu politiku srpskog ili hrvatskog jezika.

Ključne riječi:
rasprave, Osmansko carstvo,  nominacija, jezičke reforme, tanzimatske reforme, austrougarska vlast, standardizacija, jezička politika


   početna stranica
webmaster