Fakultetska 3, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina    |    tel. (+387 32) 444 420, 444 421     |    fax. (+387 32) 444 431    |    E-mail: rektorat@unze.ba
Univerzitet u Zenici
  Statut Univerziteta u Zenici

DIO šesti - ORGANIZOVANJE I IZVOĐENJE UNIVERZITETSKIH STUDIJA

POGLAVLJE I. UNIVERZITETSKI STUDIJI

Član 172.
(Univerzitetski studiji)

Obrazovanje na Univerzitetu stiče se na univerzitetskim studijama koji se organizuju i izvode na fakultetima, akademijama, visokim školama, kao njegovim organizacionim jedinicama i pridruženim članicama, odnosno na nivou Univerziteta, kada se radi o multidisciplinarnim i interdisciplinarnim studijskim programima.

Član 173.
(Ciklusi univerzitetskih studija)

(1) Univerzitetski studiji se organizuju u 3 (tri) ciklusa:

  • studij prvog ciklusa (dodiplomski studij), koji se vrednuje s najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova;
  • studij drugog ciklusa (postdiplomski magistarski studij ili skraćeno magistarski studij), nakon sticanja stepena dodiplomskog studija, koji se vrednuje sa 60, odnosno 120 ECTS bodova; te
  • studij trećeg ciklusa (postdiplomski doktorski studij ili skraćeno doktorski studij), koji se vrednuje sa 180 ECTS bodova.

(2) Svaki semestar studija vrednuje se s po 30 ECTS bodova, u svakom ciklusu, s tim da ukupan broj ECTS bodova u prvom i drugom ciklusu iznosi 300 bodova. 

Član 174.
(Studijski programi)

(1) Univerzitetski studiji organizuju se i izvode u skladu s utvrđenim studijskim programima, koje donosi Senat, na prijedlog NNV/UNV-a fakulteta/akademije/visoke škole, a koji sadrže:

  • stručni i akademski naziv, te stepen koji se stiče završetkom studija;
  • uslove za upis na studijski program;
  • liste obaveznih i izbornih nastavnih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;
  • evaluaciju svakog nastavnog predmeta i završnog rada, iskazanu u ECTS bodovima;
  • uslove za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih oblasti studija;
  • način izbora opštih univerzitetskih izbornih predmeta iz drugih studijskih programa;
  • uslove upisa u slijedeći semestar, odnosno slijedeću godinu studija, te način završetka studija;
  • način izvođenja studija i način provjere znanja za svaki predmet; te
  • druge podatke/informacije od značaja za izvođenje odnosnog studijskog programa. 

(2) Studenti se svake akademske godine, pored obaveznih predmeta iz studijskog programa kojeg pohađaju, prilikom upisa, opredjeljuju i za stručne izborne i opšte univerzitetske izborne predmete.
(3) Fakulteti/akademije/visoke škole mogu samostalno usklađivati svoje studijske programe s organizacijom rada i dostignućima u oblasti nauke, odnosno umjetnosti, za šta nadležnost imaju NNV/UNV fakulteta/akademije, na prijedlog dekana.
(4) Univerzitet može učestvovati u izvođenju zajedničkog studijskog programa s drugim visokoškolskim ustanovama, koje su akreditovane za odgovarajući studijski program, o čemu odluku donosi Senat, na prijedlog NNV-a organizacione jedinice, u okviru koje se realizuje odnosni zajednički studijski program.

poglavlje ii.  Studij prvog ciklusa (dodiplomski studij)

Član 175.
(Studij prvog ciklusa)

(1) Univerzitet i fakulteti/akademije/visoke škole organizuju i izvode studij prvog ciklusa (dalje: dodiplomski studij) iz naučnih, umjetničkih i stručnih oblasti za koje su akreditovani, u skladu sa studijskim programima i nastavnim planovima i programima.
(2) Dodiplomski studij se, u pravilu, organizuje za redovne studente, ali se može organizovati i kao vanredni studij, studij putem učenja na daljinu, kao i kombinovanjem navedenih načina studiranja.

Član 176.
(Upis studenata)

(1) Senat, na prijedlog NNV/UNV-a fakulteta/akademije/visoke škole, utvrđuje upisne kvote i donosi odluku o visini školarine, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona.
(2) Upis u I (prvu) godinu dodiplomskog studija vrši se na osnovu javnog konkursa, kojeg raspisuje Senat, a koji sadrži:

  • uslove/kriterije za upis;
  • broj mjesta za upis na pojedinim studijskim programima, s naznakom vrste finansiranja studija;
  • minimalni broj upisanih studenata za izvođenje studijskog programa;
  • postupak upisa;
  • podatke o ispravama koje se podnose;
  • rokove za podnošenje prijava, te druge rokove/termine koji se tiču upisa; i
  • druge podatke/informacije, relevantne za upis.

(3) Pravo učešća na konkursu imaju lica sa završenim odgovarajućim srednjim obrazovanjem, u skladu sa zakonom.
(4) Kandidati koji su prethodni stepen obrazovanja/srednju školu završili u inostranstvu, stiču pravo učešća na konkursu, uz pružen dokaz o izvršenom priznavanju strane kvalifikacije/diplome/svjedočanstva.

Član 177.
(Postupak upisa studenata)

(1) Upis kandidata u I (prvu) godinu dodiplomskog studija provode komisije koje imenuju dekani fakulteta/akademije/visoke škole, odnosno rektor kada se radi o studijskom programu na nivou Univerziteta.
(2) Komisije iz prethodnog stava dužne su obezbijediti tajnost ispitnog materijala i druge dokumentacije do okončanja kvalifikacionog/prijemnog ispita, sačiniti preliminarnu rang-listu koju su dužni objaviti na oglasnoj ploči fakulteta/akademije/visoke škole, odnosno Univerziteta, u roku utvrđenom konkursom.
(3) Na objavljenu preliminarnu rang-listu kandidati mogu uložiti prigovor NNV/UNV-u fakulteta/akademije/visoke škole, odnosno Senatu, u roku od tri dana od dana njenog objavljivanja.
(4) NNV/UNV fakulteta/akademije/visoke škole, odnosno Senat, nakon donošenja odluka po eventualnim prigovorima, utvrđuju konačnu rang-listu koja se objavljuje na njihovim oglasnim pločama, najkasnije 24 sata nakon njenog utvrđivanja, s jasnom naznakom kandidata čiji je prijem izvršen.

Član 178.
(Indeks)

(1) Kandidatima upisanim u prvu godinu dodiplomskog studija izdaje se indeks (upisnica), čime im se utvrđuje status studenta.
(2) Upisani studenti stupaju u ugovorni odnos s Univerzitetom, zaključujući ugovor o studiranju u pisanoj formi.
(3) Ugovor iz prethodnog stava, u ime Univerziteta, potpisuju dekani fakulteta/akademije/visoke škole.

Član 179.
(Ugovor o studiranju)

Ugovor o studiranju sadrži:

  • podatke o potpisnicima ugovora;
  • predmet ugovora;
  • vrijeme na koje se ugovor zaključuje;
  • prava i obaveze potpisnika;
  • prestanak važnosti ugovora;
  • nadležnost suda koji će riješavati eventualne sporove; te
  • ostale obavezne elemente, odnosno podatke ovakvog akta.

Član 180.
(Nastava)

(1) Nastava na Univerzitetu, odnosno pripadajućim mu fakultetima/akademijama/visokim školama, izvodi se po nastavnim planovima i programima koje donosi Senat, a na prijedlog NNV/UNV-a fakulteta/akademije/visoke škole.
(2) Nastavne planove i programe multidisciplinarnog dodiplomskog studija donosi Senat, na prijedlog NNV/UNV-a fakulteta/akademije/visoke škole koji su matični za naučne oblasti obuhvaćene takvim studijem.

Član 181.
(Nastavni plan i program)

(1) Nastavnim planovima utvrđuju se:

  • nastavni predmeti; i
  • ukupan broj sati predavanja, vježbi i drugih oblika nastavnog rada.

(2) Nastavnim programima utvrđuju se:

  • sadržaj nastavnih predmeta;
  • način izvođenja nastave;
  • način polaganja ispita i drugih oblika provjere znanja, u skladu sa studijskim programom;
  • preporučeni udžbenici, priručnici i druga literatura neophodna za pripremu i polaganje ispita iz pojedinih nastavnih predmeta.

(3) Preporučena literatura za svaki pojedini ispit, mora biti usklađena s obimom nastavnog plana i nastavnog programa.

Član 182.
(Objava nastavnih planova i programa)

(1) Nastavni planovi i nastavni programi objavljuju se u odgovarajućoj publikaciji fakulteta/akademije/visoke škole.
(2) Pored objavljivanja iz prethodnog stava, s nastavnim planovima i nastavnim programima studenti se upoznaju na početku akademske godine, putem oglasne ploče fakulteta/akademije/visoke škole, web stranice fakulteta/akademije/Univerziteta, te na druge odgovarajuće načine.

Član 183.
(Izmjene i dopune nastavnih planova i programa)

(1) Izmjene i dopune nastavnih planova i nastavnih programa vrše se po istom postupku utvrđenom za njihovo donošenje, ne prije četiri godine.
(2) Ukoliko se, kao nesporni, utvrde opravdani razlozi za izmjene i dopune nastavnih planova i nastavnih programa, moguće je provođenje takvih postupaka i tokom akademske godine.
(3) Radi aktueliziranja naučnih činjenica koje ne dopuštaju primjenu važećeg nastavnog programa, matične katedre, na prijedlog predmetnog nastavnika, mogu izvršiti izmjene i dopune nastavnog programa, i to najviše do 20% sadržaja.

Član 184.
(Akademska godina)

(1) Akademska godina se organizuje u dva semestra:

  • zimskom - u kojem nastava počinje prvog ponedjeljka u mjesecu oktobru i traje 15 (petnaest) sedmica, s tim što ovjera semestra i upis ljetnog semestra traje 2 (dvije) sedmice po okončanju nastave u zimskom semestru; i
  • ljetnom - u kojem nastava počinje trećeg ponedjeljka u mjesecu februaru i traje 15     (petnaest) sedmica, s tim što ovjera semestra i ovjera godine studija traje 2 (dvije) sedmice po okončanju nastave u ljetnom semestru. 
  • Nakon ovjere semestra i godine utvrđuje se koliko je student postigao ECTS studijskih bodova.

Član 185.
(Organizacija nastave)

(1) Nastava u oba semestra organizuje se i izvodi prema utvrđenom rasporedu nastave, kojeg su Univerzitet, odnosno fakulteti/akademije/visoke škole, dužni objaviti, najkasnije 10 (deset) dana prije početka nastave, na svojim oglasnim pločama i web stranicama. 
(2) Rasporedi nastave obavezno sadrže:

  • naziv studijskog programa;
  • studijsku godinu;
  • nazive predmeta;
  • vrijeme (dan i sat) održavanja nastave;
  • mjesto gdje se održava nastava (prostorija, amfiteatar, sala, učionica, laboratorija...);
  • ime/na nastavnika i saradnika, te druge informacije i uputstva o nastavi.

(3) Nastava za redovne studente izvodi se, u pravilu, radnim danima i prema utvrđenom rasporedu nastave, a za vanredne studente u radnim danima, te u terminima prilagođenim takvim studentima, s mogućnošću da se organizuje i u dane vikenda.
(4) U slučaju da u realizaciji nastave učestvuju nastavnici koji nisu u radnom odnosu na Univerzitetu, nastava se može organizovati i izvoditi kao blok-nastava.

Član 186.
(Prostor za realizaciju nastave)

(1) Nastava se izvodi u svim raspoloživim prostorima Univerziteta.
(2) Dio nastave može se izvoditi i u odgovarajućim naučno-istraživačkim organizacijama, laboratorijama, zdravstvenim ustanovama i poslovnim subjektima, javnim ustanovama svih nivoa obrazovanja, institucijama vlasti, vladinim organima i institucijama, pravosudnim institucijama/ustanovama, nevladinim organizacijama, medijskim subjektima, te u drugim institucijama, ukoliko za to postoje odgovarajući uslovi.
(3) Praktični rad i stručna praksa mogu se organizovati i izvoditi kao sastavni dio redovne nastave ili kao zasebne nastavne aktivnosti.

Član 187.
(Zajednička nastava)

(1) Na Univerzitetu se organizuje zajednička nastava za određene predmete na više studijskih odsjeka/fakulteta/akademija/visokih škola, kod kojih su nastavni programi isti ili su njihovi sadržaji u značajnoj mjeri usaglašeni i s istim fondom sati (preko 80%), u skladu s važećim kriterijima i standardima za visoko obrazovanje.
(2) Univerzitet će nastavu iz prethodnog stava organizovati i putem katedri, kada za to postoje adekvatni razlozi i uslovi.

Član 188.
(Opterećenje studenata)

(1) Optimalno radno opterećenje redovnih studenata iznosi 40 sati sedmično, što odgovara zbiru od 60 ECTS bodova u toku jedne akademske godine.
(2) Nastava za nastavne predmete izvodi se u okviru jednog semestra, tako da zbir od 30 ECTS bodova odgovara prosječnom ukupnom angažmanu studenta u sklopu 40-satne radne sedmice.
(3) Ukupan broj časova aktivne nastave za studij I (prvog) ciklusa ne može biti manji od 25 (dvadeset i pet) sati, niti veći od 30 (trideset) sati sedmično.

Član 189.
(Aktivnosti studenata)

(1) Opterećenje studenata, u smislu prethodnog člana, tokom cijelog trajanja studija, treba biti ravnomjerno, a može se sastojati iz slijedećih aktivnosti:

  • aktivna nastava (predavanja, vježbe, praktikumi, seminari, praktična nastava, terenska nastava...);
  • samostalni radovi;
  • kolokvijumi;
  • ispiti;
  • izrade završnih radova (ukoliko su uslovljeni studijskim programom);
  • dobrovoljni rad u lokalnoj zajednici, organizovan od strane Univerziteta, odnosno fakulteta/akademije/visoke škole, na projektima od značaja za lokalnu zajednicu (humanitarne aktivnosti, podrška hendikepiranim licima i tome slično);
  • drugi oblici angažovanja (stručna praksa i sl.), u skladu s konkretnim studijskim programom.

(2) Uslove, način organizovanja i evaluacije dobrovoljnog rada iz stava (2) tačka f) ovoga člana, utvrđuju NNV/UNV-a fakulteta/akademije/visoke škole, odnosno Senat kada se radi o multidisciplinarnim studijskim programima.
(3) Na osnovu odluke Senata, fakulteti/akademije/visoke škole, odnosno Univerzitet, u svojim nastavnim planovima i nastavnim programima, utvrđuju omjer opterećenosti i ECTS bodova za obavezne, izborne stručne i opšte univerzitetske izborne predmete.

Član 190.
(Opterećenje studenata)

Opterećenje studenata (student's workload) po predmetima izražava se u ECTS bodovima, čiji se broj, za pojedine predmete, utvrđuje prema ukupnom opterećenju studenta od 1800 h/god., odnosno 60 ECTS što sadrži:

  • teorijsku i/ili praktičnu nastavu, vježbe, seminare, praksu i sl.;
  • potrebno/procijenjeno vrijeme rada studenata na samostalnim zadacima (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi, ljetnje škole i sl.);
  • potrebno/procijenjeno vrijeme rada studenata za učenje kod pripreme za provjeru znanja i ocjenjivanja (testovi, završni ispit i sl.).

Član 191.
(Sticanje ECTS bodova)

(1) Studentu, putem predispitnih aktivnosti, mora biti omogućeno sticanje najmanje 50% bodova od ukupno utvrđenog broja studijskih ECTS bodova.
(2) Uspjeh studenata prati se kontinuirano u toku trajanja nastave.
(3) Provjera znanja studenata u predispitnim aktivnostima, u toku trajanja semestra, vrši se testiranjem, kolokviranjem i drugim oblicima provjere znanja.
(4) Započeta provjera znanja mora se završiti istog dana kada je i počela.

Član 192.
(Plan rada)

(1) Predmetni nastavnik obavezan je da za svaki predmet utvrdi plan rada koji uključuje evaluaciju prisustva nastavi i vježbama, rokove i način provjere znanja (testove, projekte i sl.), a kojeg je dužan dostaviti prodekanu za nastavu fakulteta/akademije/visoke škole, najkasnije 15 (petnaest) dana prije početka nastave, u oba semestra.
(2) Predmetni nastavnik obavezan je da, u prvoj sedmici nastave, upozna studente s planom rada na predmetu, te ga učini dostupnim studentima.

Član 193.
(Provjera znanja)

(1) Provjere znanja organizuju se u terminima utvrđenim za izvođenje nastave za pojedine predmete.
(2) Ostali zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zadaće i dr.) moraju biti ravnomjerno raspoređeni u toku semestra.
(3) Ukupan obim ovih zadataka mora biti usaglašen s opterećenjem predviđenim za predmet, shodno ECTS sistemu bodovanja.  

Član 194.
(Konsultacije sa studentima)

(1) Nastavnik je dužan da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i priprema za provjere znanja, pomogne studentima organizovanjem konsultacija.
(2) Termini za konsultacije trebaju biti usklađeni s terminima predviđenim za održavanje nastave za pojedine predmete i objavljeni na oglasnoj ploči.
(3) Predmetni nastavnik odgovoran je za izvođenje svih oblika nastave, predavanja, vježbi, praktičnog rada i tutorijala.

Član 195.
(Ispiti)

(1) Ispiti se organizuju u januarsko-februarskom, junsko-julskom i septembarskom roku.
(2) Za svaki ispitni rok organizuje se dva ispitna termina, s najmanjim razmakom od 14 (četrnaest) dana između dva termina za svaki predmet.
(3) Fakulteti Univerziteta organiziraju predispitne aktivnosti i ispite na način utvrđen u tabeli, koja slijedi:
  1. Januarsko-februarski rok
    Ispitivanje i ocjenjivanje studenta vrši se dodjeljivanjem ECTS bodova za sve oblike predispitnih aktivnosti i provjere znanja u toku trajanja zimskog semestra  od 1-15. sedmice u zimskom semestru
    Završni ispit 15 ili 16.sedmica u zimskom semestru (januarski termin)
    Dopunska nastava i popravni ispiti od 18. do 20. sedmice u zimskom semestru (februarski termin)
  2. Junsko-julski rok
    Ispitivanje i ocjenjivanje studenta vrši se dodjeljivanjem ECTS bodova za sve oblike predispitnih aktivnosti i provjere znanja u toku trajanja ljetnog semestra od 1. do 15.sedmice u ljetnom semestru
    Završni ispit 15 ili 16.sedmica u ljetnom semestru (junski termin)
    Dopunska nastava i popravni ispiti od 18. do 20. sedmice u ljetnom semestru (julski termin)
  3. Septembarski rok
    Dodatni popravni ispit prva polovina septembra tekuće akademske godine
    (prvi septembarski termin)
    Dodatni popravni ispit druga polovina septembra tekuće akademske godine
    (drugi septembarski termin)
  4. Dodijeljeni bodovi studentu za sve oblike predispitnih aktivnosti i provjera znanja u toku trajanja zimskog i ljetnog semestra aktiviraju se nakon uspješnog polaganja ispita, odnosno ostvarenja prolazne ocjene na završnom, popravnom ili dodatnom popravnom ispitu.
(4) Fakulteti Univerziteta u skladu s prostornim, kadrovskim i drugim mogućnostima zadržavaju pravo organiziranja polaganja završnog, popravnog i dodatnog popravnog ispita i na način da se studentu omogući polaganje završnog, popravnog odnosno dodatnog popravnog ispita u svim definisanim ispitnim rokovima (januarsko-februarski, junsko-julski, septembarski ispitni rok s dva termina).      
(5) Studentima koji obnavljaju godinu, kao i studentima koji iz prethodne godine studija imaju jedan ili dva nepoložena ispita, fakulteti Univerziteta su obavezni organizirati polaganje ispita u svim terminima ispitnih rokova definisanih u stavu (1) ovog člana, bez obzira da li se radi o predmetu zimskog ili ljetnog semestra.


(6) Fakulteti Univerziteta na prijedlog NNV/UNV-a i uz saglasnost Senata Univerziteta mogu organizirati dopunsku-dodatnu nastavu (ljetna škola, ljetni univerzitet i sl.) za izborne predmete uključujuči i oblike provjere znanja u periodu od 21-26 sedmice ljetnog semestra.

Član 196. 
(Završni ispit)

(1) Po završetku nastave obavlja se završni ispit koji se polaže pred predmetnim nastavnikom, pri čemu se termini utvrđuju na način koji će studentu omogućiti da, u jednom danu, polaže samo jedan ispit. Završni ispit smatra se krajnjom provjerom znanja studenta.
(2) Ukoliko je predmetni nastavnik spriječen da obavi završni ispit, dekan fakulteta/akademije/visoke škole može odrediti drugog nastavnika iz uže naučne, odnosno umjetničke, oblasti kojoj predmet pripada, da obavi završni ispit.
(3) Ocjenom završnog ispita mora se uzeti u obzir i znanje studenta pokazano u predispitnim aktivnostima.
(4) Kod oblika nastave koji su organizovani u formi učenja na daljinu, ispiti i provjere znanja, u toku trajanja semestra, moraju se održavati na fakultetima/akademiji/visokoj školi, odnosno u sjedištu Univerziteta.

Član 197.
(Popravni i dodatni popravni ispit)

(1) Student koji ne položi završni ispit ili student koji nije zadovoljan ostvarenom prolaznom ocjenom, može pristupiti popravnom ispitu iz odnosnog predmeta, u roku koji ne može biti kraći od 15 (petnaest) dana, računajući od dana polaganja završnog ispita u semestru.
(2) Student koji ne dobije prolaznu ocjenu ili koji nije zadovoljan ostvarenom prolaznom ocjenom na završnom i popravnom ispitu iz određenog predmeta, može pristupiti dodatnom popravnom ispitnom roku iz tog predmeta koji se organizuje u definisanim ispitnim rokovima.

Član 198.
(Uspjeh studenata na završnom ispitu)

(1) Konačna ocjena formira se na osnovu zbira bodova osvojenih na aktivnostima u toku nastave, predispitnim provjerama i završnom ispitu.
(2) Ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem završnog ispita student može ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova.
(3) Uspjeh na pojedinoj provjeri uzima se u obzir samo ako je postignuti rezultat prolazan, tj. ako je osvojeno najmanje 51% bodova predviđenih za dati oblik provjere. Student ima pravo da pristupi svakoj pojedinačnoj provjeri znanja do završnog ispita nezavisno od ostalih aktivnosti i provjera.
(4) Uspjeh studenta na završnom ispitu ocjenjuje se brojčanom, opisnom ili slovnom ocjenom na način kako slijedi:

  1. brojčana ocjena: 5 (pet); opisna ocjena: ne zadovoljava; slovna ocjena: "F, FX", manje od 55 bodova;
  2. brojčana ocjena: 6 (šest); opisna ocjena: dovoljan; slovna ocjena: "E", nosi 55-64 bodova;
  3. brojčana ocjena: 7 (sedam); opisna ocjena: dobar; slovna ocjena: "D", nosi 65-74 bodova;
  4. brojčana ocjena: 8 (osam); opisna ocjena: vrlo dobar; slovna ocjena: "C", nosi 75-84 bodova;
  5. brojčana ocjena: 9 (devet); opisna ocjena: odličan; slovna ocjena: "B", nosi 85-94 bodova;
  6. brojčana ocjena: 10 (deset); opisna ocjena: izvanredan; slovna ocjena: "A", nosi 95-100 bodova.
(5) U indeks studenta unosi se samo prolazna ocjena, a iste su u rasponu od (šest), dovoljan, "E" do 10 (deset), izvanredan, "A".

Član 199.
(Predmet nepoložen na završnom i popravnom ispitu)

(1) Student koji ne položi ispit iz određenog predmeta na završnom i popravnim ispitima upisuje predmet ponovo u narednoj akademskoj godini, ako je iz grupe obaveznih predmeta, s tim da mu se priznaju realizovane obaveze u toj godini studija utvrđene nastavnim planom i programom (izrada programa, kolokvija, seminarskih radova i sl.).
(2) Ako je nepoloženi ispit iz grupe izbornih predmeta, student, u narednoj akademskoj godini, ponovo upisuje isti predmet ili bira drugi izborni predmet, kako bi mogao ostvariti potrebne ECTS studijske bodove.

Član 200.
(Praktični dio ispita)

(1) Praktični dio ispita iz predmeta u oblasti umjetnosti na akademiji, kao i završni ispit i popravni ispiti iz stručno-umjetničkih predmeta, polažu se pred komisijom koju imenuje dekan.
(2) Ispiti iz umjetničkih predmeta mogu se održavati i izvan sjedišta akademije ili Univerziteta, ukoliko se radi o javnim manifestacijama tipa koncerta, izložbe, predstave i sl.

Član 201.
(Javnost ispita)

(1) Provjera znanja i sposobnosti studenata je javna, što podrazumijeva polaganje ispita u prostorijama Univerziteta, uz mogućnost prisustva studenata koji su stekli uslove za usmenu provjeru znanja, kao i mogućnost da ispitu prisustvuju ostali zainteresovani studenti i treća lica.
(2) Javnost ispita, u smislu prethodnog stava, obezbjeđuje se blagovremenim objavljivanjem rasporeda ispita na oglasnim pločama i web stranici fakulteta/akademije/visoke škole i/ili štampanim publikacijama.

Član 202.
(Pisani zahtjev za ponovnu provjeru znanja pred komisijom)

(1) Student, koji smatra da nije objektivno ocijenjen, ima pravo, u roku od 48 sati od dana saopštenja ocjene, podnijeti dekanu fakulteta/akademije/visoke škole obrazloženi pisani zahtjev za ponovnu provjeru znanja pred komisijom.
(2) Ako dekan utvrdi da je zahtjev studenta iz prethodnog stava opravdan, donijet će rješenje o obrazovanju komisije, u roku od 48 sati, a ponovni ispit se organizuje u roku od 5 (pet) dana, računajući od dana donošenja rješenja.
(3) Komisija se sastoji od 3 (tri) člana, od kojih je 1 (jedan) predmetni nastavnik koji je ispitivao studenta (koji ne može biti predsjednik komisije), a ostala 2 (dva) nastavnika su iz uže naučne, odnosno umjetničke, oblasti.
(4) Prosječna ocjena svih članova komisije smatra se konačnom.

Član 203.
(Pravo na upis u narednu godinu studija)

(1) Student stiče pravo na upis u narednu godinu studija kada ispuni sve studijske obaveze, izražene u 60 ETCS bodova iz prethodne godine studija.
(2) Student može prenijeti u narednu godinu studija, unutar trajanja jednog ciklusa najviše 12 (dvanaest) ECTS bodova ili najviše dva nepoložena nastavna predmeta bez obzira na vrednovanje.

Član 204.
(Obnova godine)

(1) Student, koji ne ispuni uslove iz stava (2) prethodnog člana, može obnoviti istu godinu studija.
(2) Student iz stava (1) ovog člana može iz nepoloženih nastavnih predmeta ponovo slušati nastavu, pri čemu se organizacija nastave u tom slučaju definiše odlukom NNV/UNV-a u zavisnosti od raspoloživih resursa fakulteta Univerziteta.
(3) Student koji obnavlja studijsku godinu obavezan je platiti naknadu za obavljanje ispita prilikom svakog ponovnog polaganja završnog ili popravnog ispita iz predmeta, u godini koju obnavlja, u visini koju utvrdi Senat. 

Član 205.
(Apsolventi)

(1) Student završne godine studija, koji je ovjerio posljednji semestar (apsolvent), zadržava status studenta još 12 (dvanaest) mjeseci, odnosno do 30. septembra naredne godine, te, u tom periodu, ima pravo na obavljanje preostalih završnih ispita, u svakom kalendarskom mjesecu.
(2) Ukoliko student ne diplomira u roku, utvrđenom u prethodnom stavu, preostale obaveze izvršava kao student-imatrikulant.
(3) Status imatrikulacije podrazumijeva vođenje studenta u evidenciji, bez obaveze obnavljanja završne godine studija, te može trajati najduže do isteka akademske godine u kojoj ga sustiže generacija studenata upisanih po izmijenjenom nastavnom planu i programu.
(4) Student koji ne diplomira do roka utvrđenog u stavu 3. ovoga člana, obnavlja upis završne godine studija, uz obavezu polaganja razlike ispita izmijenjenog nastavnog plana i programa, ukoliko se ona utvrdi.

Član 206.
(Diplomski rad)

(1) Student koji je izvršio sve obaveze utvrđene nastavnim planom i nastavnim programom, ovim Statutom i drugim opštim aktima, nakon ovjerenog zadnjeg semestra studija i položenih svih ispita, brani diplomski rad, odnosno polaže diplomski ispit za studijske odsjeke na kojima je obavezan, a u skladu sa studijskim programom i opštim aktima.
(2) Diplomski rad je u pisanoj formi obrađen problem iz studijske oblasti fakulteta/akademije/visoke škole, odnosno odsjeka na kojem student studira, o temi koju student bira nakon ovjere zimskog semestra završne godine studija.
(3) Način izbora teme, izrade i odbrane diplomskog rada, reguliše se procedurom, odnosno, odgovarajućim opštim aktom kojeg donosi Senat.
(4) Diplomski rad može se vrednovati s najmanje prosječnim brojem ECTS bodova jednog predmeta, odnosno s najviše prosječnim brojem ECTS bodova za dva predmeta. 

Član 207.
(Pravilnik o organizovanju I (prvog), II (drugog) i III (trećeg) ciklusa studija)

(1) Studij I (prvog) ciklusa je dodiplomski studij, studij II (drugog) ciklusa je postdiplomski magistarski studij ili kratko magistarski studij i studij III (trećeg) ciklusa je postdiplomski doktorski studij ili kratko doktorski studij.
(2) Pravilnik o organizovanju dodiplomskog, magistarskog i doktorskog studija (u daljem tekstu: Pravilnik o studiju) sadrži odredbe kojima će se bliže i detaljnije regulisati:

  • dužina trajanja dodiplomskog, magistarskog i doktorskog studija, na svakom fakultetu, odnosno studijskom odsjeku;
  • uslovi za upis studenata u I (prvu) godinu, kao i naredne godine, dodiplomskog, magistarskog i doktorskog studija;
  • obaveze, način i vrijeme obavljanja stručne prakse na dodiplomskom studiju za pojedine studijske odsjeke;
  • fakulteti, odnosno studijski odsjeci, na kojima je obavezna izrada i odbrana diplomskog rada, odnosno diplomskog ispita;
  • način i postupak organizovanja magistarskog i doktorskog studija;
  • uslovi i način organizovanja multidisciplinarnog dodiplomskog, magistarskog i doktorskog studija;
  • akademske titule koje se dodjeljuju po završetku sva 3 (tri) ciklusa obrazovanja, kao i pravila za dodjelu stepena, diploma i dodatka diplomi; te
  • druga pitanja od značaja za regulisanje specifičnosti kod pojedinih fakulteta/akademije/visoke škole, odnosno studijskih odsjeka u sva 3 (tri) ciklusa obrazovanja.

(3) Pravilnik o studiju, s elementima iz prethodnog stava, donosi Senat, uz prethodno mišljenje NNV/UNV-a fakulteta/akademije/visoke škole.

poglavlje iii. Studij drugog ciklusa (magistarski studij)

Član 208.
(Studij drugog ciklusa)

(1) Univerzitet, fakulteti/akademije/visoke škole, organizuju i izvode studij drugog ciklusa (u daljem tekstu: magistarski studij) za sticanje akademskog stručnog ili umjetničkog zvanja magistra u određenoj naučnoj ili umjetničkoj oblasti.
(2) Magistarski studij se organizuje i izvodi za redovne, ali i za vanredne studente, kao i za studente učenjem na daljinu ili kombinovanjem sva tri načina studiranja.
(3) Magistarski studij se može organizovati i izvoditi kao dvogodišnji studij [za kandidate koji su u I (prvom) ciklusu studija ostvarili 180 ECTS bodova] i kao jednogodišnji studij [za kandidate koji su u I (prvom) ciklusu studija ostvarili 240 ECTS bodova].

Član 209.
(Upis na magistarski studij)

(1) Upis na magistarski studij vrši se na osnovu javnog konkursa kojeg raspisuje Senat, na prijedlog NNV/UNV-a fakulteta/akademije.
(2) Pravo upisa na magistarski studij imaju kandidati koji su okončali I (prvi) ciklus studija.
(3) Kandidat, koji je ispunio uslov iz prethodnog stava, ima pravo upisa i na magistarski studij iz drugih srodnih oblasti, koje se razlikuju od oblasti studijskog programa prvog ciklusa studija koji je završio, pod uslovima koje, na prijedlog fakulteta/akademije koji realizuje magistarski studijski program, utvrdi Senat Univerziteta.
(4) Procedure, uslovi za upis kandidata i druga pitanja koja se odnose na magistarski studij, bliže i detaljnije uređuju se Pravilnikom o studiju.

Član 210.
(ECTS bodovi jednogodišnjeg i dvogodišnjeg magistarskog studija)

(1) Cjelokupni jednogodišnji magistarski studij, uključujući i završni magistarski rad, vrednuje se s ukupno 60 ECTS bodova, a dvogodišnji postdiplomski studij s ukupno 120 ECTS bodova.
(2) Studijski programi magistarskog studija podijeljeni su na semestre, koji se, u skladu s prethodnim stavom i Evropskim sistemom prijenosa bodova, vrednuju s odgovarajućim brojem bodova u jednom semestru, odnosno u jednoj akademskoj godini.
(3) Broj ECTS bodova za pojedine predmete magistarskog studija određuje se prema ukupnom opterećenju studenta (teorijska i/ili praktična nastava, vježbe, seminarski radovi i dr.), vremenu studenta posvećenom samostalnim zadacima (domaći zadaci, projekti, istraživački radovi i dr.), te vremenu posvećenom učenju kod pripreme za provjeru znanja i ocjenjivanja (testovi, završni ispit i dr.).
(4) Magistarski rad se može vrednovati s najmanje prosječnim brojem ECTS bodova dva predmeta, odnosno s najviše prosječnim brojem ECTS bodova za tri predmeta. 

Član 211.
(Mobilnost studenata postdiplomskog studija)

Student ima pravo da, u toku magistarskog studija, provede određeno vrijeme na srodnoj ustanovi visokog obrazovanja u zemlji ili inostranstvu, posredstvom međunarodnih programa za razmjenu studenata, a na osnovu bilateralnih ugovora koje zaključuje Univerzitet ili na prijedlog studenta po prethodno pribavljenoj saglasnosti fakulteta/akademije.

Član 212.
(Zajednički studijski programi postdiplomskog studija)

(1) Univerzitet može učestvovati u organizovanju i izvođenju zajedničkog studijskog programa magistarskog studija s drugim visokoškolskim ustanovama koje su matične za odgovarajući studijski odsjek, o čemu odluku donosi Senat, a na prijedlog fakulteta/akademije koja je matična za određeni zajednički studijski program.
(2) Zajednički studijski programi magistarskog studija mogu se organizovati i izvoditi na Univerzitetu iz naučnih, odnosno umjetničkih oblasti, za koje su fakulteti/akademije/visoke škole matični, na osnovu odluke Senata, a po zajedničkom prijedlogu NNV/UNV-a fakulteta/akademije.

Član 213.
(Prijava za odobrenje teme magistarskog rada)

(1) Student magistarskog studija, upisan prema konceptu 4+1+3, može podnijeti prijavu za odobrenje teme za izradu magistarskog rada (s odgovarajućim elementima, u skladu s Pravilnikom o studijima) NNV/UNV-u fakulteta/akademije, putem katedre koja je matična za dotični studij, odnosno Vijeću interdisciplinarnog univerzitetskog magistarskog studija, nakon što je ovjerio i izvršio obaveze polaganja ispita prvog semestra na magistarskom studiju, a student magistarskog studija, upisan prema konceptu 3+2+3, može podnijeti prijavu za odobrenje teme za izradu magistarskog rada nakon što je ovjerio i izvršio obaveze polaganja ispita drugog semestra na magistarskom studiju, s tim što prijavljena tema mora biti iz područja studijskog programa kojeg je pohađao.
(2) U zahtjevu, uz koji se dostavlja prijava teme magistarskog rada, student NNV/UNV-u fakulteta/akademije predlaže i mentora, uz prilaganje njegove pisane saglasnosti.

Član 214.
(Imenovanje mentora)

(1) NNV/UNV fakulteta/akademije razmatra podnesenu prijavu, te, ukoliko je prihvati, donosi odluku o uslovima kandidata i podobnosti teme za izradu magistarskog rada, imenuje mentora, nakon čega kandidat nastavlja s radom/istraživanjem teme magistarskog rada.
(2) Prilikom razmatranja prijave, NNV/UNV fakulteta/akademije utvrđuje naučnu utemeljenost predložene teme, strukturu i njeno obrazloženje, metodološke uzuse i podobnost kandidata za njenu izradu, kao i kadrovske potrebe Univerziteta, odnosno, drugih pravnih subjekata i šire društvene zajednice.

Član 215.
(Mentor)

(1) Mentor kandidatu, po odobrenoj temi magistarskog rada, može biti nastavnik koji je izabran u naučnoj oblasti iz koje se radi magistarski rad, kao i nastavnik s drugog univerziteta, kompetentan za naučnu oblast iz koje se radi magistarski rad, a koji su učestvovali u realizaciji nastave magistarskog studija. U proceduri prijave magistarskog rada potencijalni mentor dužan je dostaviti svoju bibliografiju radova radi ocjene njegove kompetentnosti.
(2) Ukoliko je magistarski rad multidisciplinaran, može se odrediti i komentor, izabran u naučnoj oblasti iz koje se radi magistarski rad.
(3) Mentor vodi kandidata u njegovom teorijskom i istraživačkom radu i pruža mu pomoć u cjelokupnom procesu izrade magistarskog rada.
(4) U slučaju da mentor odsustvuje u procesu izrade rada, duže od 3 (tri) mjeseca, ili u drugim slučajevima njegove spriječenosti koji mogu dovesti do zastoja u izradi magistarskog rada, kandidat ili mentor mogu podnijeti zahjev za promjenu mentora, o čemu odlučuje NNV/UNV fakulteta/akademije.

Član 216.
(Magistarski rad)

Magistarski rad predstavlja samostalan naučno-istraživački i stručni rad kandidata, kojim on pokazuje da je ovladao određenom problematikom i da može samostalno da postavlja i riješava naučno-istraživačke i stručne probleme/zadatke.

Član 217.
(Rokovi)

(1) Magistarski rad može se predati na ocjenu i daljnji postupak najkasnije u roku od 3 (tri) godine, računajući od dana odobravanja prijavljene teme magistarskog rada, ukoliko je kandidat položio sve ispite i izvršio sve finansijske i druge obaveze, predviđene studijskim programom i opštim aktima Univerziteta.
(2) Na molbu kandidata, NNV/UNV fakulteta/akademije može produžiti rok iz prethodnog stava, najduže još 1 (jednu) godinu, iz opravdanih razloga (objektivne okolnosti istraživanja, porodiljsko odsustvo, teža bolest i sl.).
(3) Ukoliko kandidat ne preda magistarski rad na ocjenu, u rokovima utvrđenim st. (1) i (2) ovoga člana, postupak za sticanje akademskog zvanja magistra iz naučnih, umjetničkih i stručnih oblasti, obustavit će se rješenjem dekana, odnosno rukovoditelja Vijeća.

Član 218.
(Jezik)

Magistarski rad treba biti napisan na jednom od službenih jezika BiH ili na jednom od svjetskih jezika.  

Član 219.
(Komisija za ocjenu i odbranu magistarskog rada)

(1) Kada kandidat preda završen magistarski rad, NNV/UNV fakulteta/akademije, odnosno Vijeće postdiplomskog studija Univerziteta, obrazuje komisiju za ocjenu i odbranu magistarskog rada (dalje: komisija za ocjenu i odbranu), u roku od 30 dana od dana njegove predaje.
(2) Komisija se, u pravilu, sastoji od predsjednika i 2 (dva) člana, od kojih je jedan član mentor (koji ne može biti predsjednik), te jednog zamjenika predsjednika/člana.
(3) Kada se radi o multidisciplinarnoj temi magistarskog rada, komisija za ocjenu broji do 5 (pet) članova, uključujući i predsjednika.
(4) Predsjednik i članovi komisije mogu biti u naučno-nastavnom zvanju docenta, vanrednog profesora, redovnog profesora i professora emeritusa, od kojih je većina iz uže naučne oblasti kojoj pripada tema magistarskog rada.

Član 220.
(Pisani izvještaj komisije za ocjenu i odbranu)

(1) Komisija za ocjenu i odbranu pregleda magistarski rad i podnosi pisani izvještaj NNV/UNV-u fakulteta/akademije, odnosno Vijeću postdiplomskog studija Univerziteta, u roku koji ne može biti duži od 30 dana.
(2) U izvještaju iz prethodnog stava, kojeg mora podržavati većina članova, komisija za ocjenu i odbranu može predložiti da se rad prihvati i kandidatu omogući njegova odbrana, da se rad vrati kandidatu na doradu/dopunu ili da se rad odbije.
(3) Član komisije za ocjenu i odbranu koji ne podržava izvještaj iz prethodnog stava ovoga člana, a za kojeg se opredijelila većina članova, obavezan je svoje mišljenje izdvojiti i dostaviti u pisanoj formi.

Član 221.
(Odluka o prihvatanju, vraćanju na doradu/dopunu ili odbijanju izvještaja)

(1) Na osnovu prijedloga komisije za ocjenu i odbranu, NNV/UNV fakulteta/akademije, odnosno Vijeće postdiplomskog studija Univerziteta, donosi odluku o prihvatanju, vraćanju na doradu/dopunu ili odbijanju izvještaja, s odgovarajućim obrazloženjem.
(2) Odluka NNV/UNV-a fakulteta/akademije, odnosno Vijeća Univerziteta, iz prethodnog stava jeste konačna.

Član 222.
(Vraćanje magistarskog rada na doradu/dopunu)

(1) Ukoliko NNV/UNV fakulteta/akademije, odnosno Vijeće postdiplomskog studija Univerziteta, vrati kandidatu rad na doradu/dopunu, može proširiti komisiju za ocjenu i odbranu  dorađenog/dopunjenog magistarskog rada.
(2) Ukoliko se rad vrati na doradu/dopunu, kandidatu se utvrđuje rok za okončanje dodatnog rada, koji ne može biti duži od 3 (tri) mjeseca.
(3) Kada komisija za ocjenu i odbranu primi dorađeni/dopunjeni magistarski rad, dužna je sačiniti izvještaj o ocjeni i podnijeti ga NNV/UNV-u fakulteta/akademije, odnosno Vijeću postdiplomskog studija Univerziteta, u roku od 30 dana od dana prijema takvog rada kojeg podržava većina njenih članova.

Član 223.
(Zahtjev za odobravanje nove teme magistarskog rada)

(1) Ukoliko se rad kandidata odbije ili kandidat iz nekih drugih opravdanih razloga ne doradi/dopuni već prijavljeni rad, u roku iz stava (2) prethodnog člana, kandidat ima pravo da podnese zahtjev za odobravanje nove teme magistarskog rada.
(2) Mogućnost iz prethodnog stava kandidat može koristiti samo jedanput.

Član 224.
(Komisija za ocjenu i odbranu magistarskog rada)

(1) Kada NNV/UNV fakulteta/akademije, odnosno Vijeće postdiplomskog studija Univerziteta, prihvati afirmativan izvještaj komisije za ocjenu i odbranu magistarskog rada, zakazuje javnu odbranu rada pred komisijom za ocjenu i odbranu magistarskog rada.
(2) NNV/UNV fakulteta/akademije imenuje sekretara za odbranu magistarskog rada.

Član 225.
(Odbrana magistarskog rada)

(1) Uz donošenje odluke/odluka iz prethodnog člana, NNV/UNV fakulteta/akademije, odnosno Vijeće postdiplomskog studija Univerziteta, na istoj sjednici, utvrđuje datum, vrijeme i mjesto odbrane, s pozivom kandidatu da pristupi odbrani, u roku koji ne može biti kraći od 15 (petnaest) dana, niti duži od 2 (dva) mjeseca, računajući od dana održavanja sjednice.
(2) Magistarski rad se izlaže javno u prostorijama Univerziteta ili na drugoj lokaciji koju odobri NNV/UNV fakulteta/akademije, odnosno Vijeće postdiplomskog studija.

Član 226.
(Oglas o odbrani magistarskog rada)

(1) Sekretarijat fakulteta/akademije, odnosno sekretar, odnosno Vijeće postdiplomskog studija Univerziteta, objavljuje oglas o odbrani magistarskog rada najkasnije 7 (sedam) dana prije datuma zakazane odbrane, na oglasnim pločama svih fakulteta/akademija/visokih škola i Univerziteta, te na njegovoj web stranici.
(2) Oglas iz prethodnog stava sadrži podatke o kandidatu, naslov rada, dan, vrijeme i mjesto odbrane, naznaku da je njegova odbrana javna i prisustvo slobodno, kao i mogućnost pregleda rada.

Član 227.
(Obustavljanje postupka za sticanje naučnog/umjetničkog stepena magistra)

Ukoliko kandidat ne pristupi zakazanoj odbrani magistarskog rada, a razloge ne opravda, dekan će rješenjem obustaviti postupak za sticanje naučnog/umjetničkog stepena magistra iz naučnih, umjetničkih i stručnih oblasti, te kandidatu vratiti podneseni magistarski rad.

Član 228.
(Tok odbrane magistarskog rada)

(1) Odbrana magistarskog rada pred komisijom sastoji se iz dva dijela: I (prvi) dio - usmena prezentacija rada, i II (drugi) dio - odgovor na postavljena pitanja komisije za ocjenu i odbranu.
(2) Kandidat je odbranio magistarski rad ako je većina članova komisije zaocjenu i odbranu afirmativno ocijenila odbranu, odnosno kandidat nije odbranio magistarski rad ukoliko je većina članova komisije neafirmativno ocijenila odbranu.
(3) Ako magistarski rad nije odbranjen, kandidat može prijaviti novu temu najranije 1 (jednu) godinu, a najkasnije 2 (dvije) godine, od dana saopštavanja neafirmativne ocjene odbrane.

Član 229.
(Diploma i dodatak diplomi o završetku drugog ciklusa studija)

Kandidatu koji je odbranio magistarski rad, izdaje se diploma i dodatak diplomi o stečenom akademskom/stručnom/umjetničkom zvanju magistra iz odgovarajuće oblasti, a u skladu s Pravilnikom o studiju.  

Član 230.
(Postupak osporavanja/oduzimanja stečenog naučnog stepena magistra)

(1) Ako se, nakon odbranjenog magistarskog rada, pojave opravdane sumnje da završni magistarski rad nije samostalan rad kandidata, može se pokrenuti postupak osporavanja/oduzimanja stečenog akademskog/stručnog/umjetničkog zvanja magistra.
(2) U slučaju iz prethodnog stava, NNV/UNV fakulteta/akademije određuje komisiju od 3 (tri) člana, koja ispituje osnovanosti sumnje u samostalnost izrade magistarskog rada.
(3) Komisija iz prethodnog stava, imenuje se analognom primjenom člana 224. ovoga Statuta, s tim što njen sastav ne mogu činiti nastavnici koji su bili u sastavu komisije za ocjenu i odbranu spornog rada.

Član 231.
(Izvještaj komisije)

(1) Izvještaj komisije iz stava (2) prethodnog člana, predstavlja osnov za odgovarajuću odluku NNV/UNV-a fakulteta/akademije.
(2) Ako komisija iz prethodnog člana utvrdi da je sumnja neosnovana pisano će obavijestiti NNV/UNV fakulteta/akademije Univerziteta, koje će obustaviti postupak i o tome obavijestiti kandidata.
(3) Ako komisija utvrdi da magistarski rad nije samostalan rad kandidata, podnijet će o tome izvještaj NNV/UNV-u fakulteta/akademije Univerziteta, s prijedlogom za oduzimanje akademskog /stručnog/umjetničkog zvanja magistra.
(4) NNV/UNV fakulteta/akademije Univerziteta, u roku od mjesec dana, razmotrit će izvještaj komisije, te ukoliko ne prihvati izvještaj komisije, donijet će odluku o obustavljanju daljnjeg postupka, a ukoliko prihvati izvještaj komisije, donijet će odluku o oduzimanju akademskog/stručnog/umjetničkog zvanja magistra i poništenju diplome.
(5) Na sjednicu NNV/UNV-a fakulteta/akademije Univerziteta poziva se i lice kome se osporava akademsko/stručno/umjetničko zvanje magistra, s tim da se sjednica može održati i u njegovom odsustvu, ako pravovremeno ne opravda svoj izostanak.
(6) Odluka iz stava (4) ovoga člana objavljuje se u javnim glasilima, na oglasnoj ploči i web stranici Univerziteta. 

poglavlje iv. Studij trećeg ciklusa (doktorski studij)

Član 232.
(Studij trećeg ciklusa)

(1) Na Univerzitetu, odnosno fakultetima/akademijama, organizuje se studij trećeg ciklusa - doktorski studij (dalje: doktorski studij).
(2) Doktorski studij se organizuje i izvodi za redovne studente, ali i za vanredne studente, studente učenjem na daljinu, ili kombinovanjem ova tri načina studiranja.
(3) Doktorski studij se organizuje i izvodi kao trogodišnji, a pravo upisa imaju kandidati koji su na dodiplomskom i magistarskom studiju ostvarili 300 ECTS bodova.
(4) U realizaciji nastave doktorskog studija učestvuju nastavnici izabrani u zvanje redovnog profesora, vanrednog profesora ili professora emeritusa.

Član 233.
(Upis na doktorski studij)

(1) Upis na doktorski studij vrši se na osnovu javnog konkursa kojeg raspisuje Senat, na prijedlog NNV/UNV-a fakulteta/akademije.
(2) Pravo upisa na doktorski studij imaju kandidati sa završenim II (drugim) ciklusom studija.
(3) Kandidat koji je ispunio uslov iz prethodnog stava, ima pravo upisa i na doktorski studij iz drugih srodnih oblasti koje se razlikuju od oblasti studijskog programa drugog ciklusa studija koji je završio, pod uslovima koje, na prijedlog fakulteta/akademije koji realizuje doktorski studijski program, utvrdi Senat Univerziteta.

Član 234.
(Zajednički studijski program doktorskog studija)

(1) Univerzitet može učestvovati u organizovanju i izvođenju zajedničkog studijskog programa doktorskog studija s drugim visokoškolskim ustanovama koje su matične za odgovarajući studijski odsjek, o čemu odluku donosi Senat Univerziteta, na prijedlog katedre koja je matična za određeni zajednički studijski program.
(2) Zajednički studijski programi doktorskog studija mogu se organizovati i izvoditi na Univerzitetu, iz naučnih, odnosno umjetničkih oblasti, za koje su fakulteti/akademije/visoke škole matični, na osnovu odluke Senata, po zajedničkom prijedlogu NNV/UNV-a fakulteta/akademije.
(3) Procedure, uslovi za upis kandidata i druga pitanja koja se odnose na doktorski studij, bliže i detaljnije uređuje se Pravilnikom o studiju.

Član 235.
(Počasni doktorat)

(1) Univerzitet može dodijeliti počasni doktorat (Honoris causa) istaknutim naučnicima i drugim pojedincima iz zemlje i inostranstva, za izuzetne doprinose u pojedinim područjima naučnog, naučno-nastavnog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kao i za izuzetne doprinose u duhovnom i materijalnom razvoju i djelovanju na promociji mira, tolerancije, humanosti.
(2) Odluku o dodjeli počasnog doktora nauka donosi Senat Univerziteta.
(3) Inicijalni prijedlog za dodjelu počasnog doktorata nauka, Senatu Univerziteta mogu podnijeti rektor Univerziteta, kolegij Rektorata, najmanje 3 (tri) naučno-nastavna vijeća fakulteta/akademije, naučne i javne ustanove i Akademija nauka i umjetnosti BiH.

Član 236.
(Postupak dodjele počasnog doktorata)

(1) Po prijemu prijedloga u smislu prethodnog člana, Senat Univerziteta obrazuje komisiju od 3 (tri) člana sa zadatkom da podnese pisano obrazloženje s odgovarajućim prijedlogom.
(2) Na osnovu prijedloga komisije, Senat Univerziteta donosi odluku o dodjeli počasnog doktorata nauka.

Član 237.
(Promocija počasnog doktorata nauka)

(1) Promocija počasnog doktorata nauka obavlja se na svečanoj promociji kojom predsjedava rektor.
(2) Sadržaj diplome počasnog doktorata nauka utvrđuje Senat Univerziteta.
(3) Diplomu počasnog doktorata nauka potpisuje rektor Univerziteta.
(4) Služba Rektorata Univerziteta vodi evidenciju o dodijeljenim počasnim doktoratima Univerziteta, u koju se unose osnovni podaci iz diplome.

Sadržaj >>


   početna stranica
webmaster