Razlika između vektorskih i rasterskih slika
Slike, koje se obrađuju na računaru, možemo podijeliti u dvije glavne kategorije. Sve slike su ili vektorske ili rasterske. Ako se bavite pripremom za štampu, sigurno vam je poznata razlika među njima, ali to nije dovoljno; morate imati jasnu predstavu o njihovim prednostima i nedostacima.
Primjera radi, skenirane slike su rasterske , a crteži, napravljeni u Corel Draw-u ili Illustrator-u, čuvaju se u vektorskom obliku. Međutim, slike je moguće konvertovati iz jednog oblika u drugi, a moguće je i oba vida koristiti u jednoj datoteci. To ponekad dovodi do zabune.
Rasterske slike
Rasterske slike (bitmape) zaista su zaslužile svoj naziv: to je skup bitova, koji formiraju sliku. Slika se sastoji
od matrice pojedinačnih tačaka (ili piksela), od kojih svaka ima svoju boju (boja se određuje bitima, najmanjom mogućom
jedinicom informacije u računaru).
Pogledajte tipičnu rastersku sliku:
Sa lijeve strane je cijela slika, a desno se nalazi njen dio na kome je prikazan jedan od vrhova planine, uvečan za 250 procenata. Očigledno je, da se slika sastoji od redova i kolona malih elemenata različitih boja. Takav element se naziva piksel. Ljudsko oko ne razlikuje pojedinačne elemente (jer su suviše sitni), tako da mi vidimo cijelu sliku sa blagim prelazima između boja.
Tipovi rasterskih slika
Rasterske slike mogu da sadrže bilo koji broj boja, ali se po tome najčešće dijele na četiri osnovne kategorije:
1. Jednobitne (Line-art). Te se slike sastoje od samo dvije boje. Obično se koriste crna i bijela boja, ali moguća je i kombinacija bilo koje druge dvije boje. Ponekad se za takve slike koristi naziv bitmapa, zato što računar koristi samo jedan bit za svaki piksel.
2. Sive (Grayscale) slike, sadrže različite nijanse sive, a takođe i čistu crnu i bijelu boju.
3. Višebojne: Takve slike sadrže nijanse dvije ili više boja. Najčešće se koriste takozvani duotonovi, koji se obično sastoje od crne i neke druge boje (obično Pantone). Na primer, slika dole je sastavljena od crne i Pantone Warm Red.
4. Kolorne slike. Informacija o bojama može biti opisana raznim sistemima: RGB, CMYK ili Lab, na primjer.
Karakteristike rasterskih slika
Rasterski podaci zauzimaju mnogo mjesta. CMYK slika formata A4, optimizovana za štampu srednjeg kvaliteta (150 lpi), velika je 40 MB. Različitim vrstama kompresije ta se veličina može znatno smanjiti.
Ako pokušamo da uvećamo rastersku sliku primjetićemo njihov osnovni nedostatak: ako je previše uveličamo, slika će izgledati neprirodno i počeće da se raspada na pojedinačne elemente. Iako je to manje primjetno, veliko smanjivanje slike takođe dovodi do gubitka kvaliteta.
Raster se lako štampa, sve dok štampač ili RIP imaju dovoljno memorije. Svi novi uređaji ne stvaraju probleme, ali kod ogromnih fajlova štampanje zna da potraje i kod najnovijih mašina.
Postoji jako puno programa (na stotine), koji se mogu koristiti za pravljenje ili obradu rasterskih slika. U pripremi za štampu apsolutno je dominantan Adobe PhotoShop. To ne znači, da alternativni programi, na primer, Corel Photo-Paint, ne mogu dobro poslužiti (pogotovu ako koristite legalni, tj., plaćeni softver).
Vektorska grafika
Vektorske slike se potpuno opisuju pomoću matematičkih formula. Na slici dole lijevo vidi se sama grafika, a desno su linije, koje grade sliku.
Svaka linija se sastoji ili od velikog broja tačaka i linija, koje ih povezuju, ili od manjeg broja kontrolnih tačaka povezanih Bézier-ovim krivama. Drugi metod daje najbolje rezultate i koristi se u većini programa za vektorsko crtanje.
Slika gore demonstrira oba metoda. Lijevi krug je sastavljen od velikog broja tačaka, koje su spojene pravim linijama. Desni krug je nacrtan pomoću četiri kontrolne tačke (čvora).
Karakterisktike vektorskih slika
Vektorske slike obično zauzimaju malo prostora, zato što sadrže samo Bézier-ove krive, koje stvaraju sliku. EPS datoteke, najčešće korišćene u DTP-u, često sadrže i rasterski preview slike. Kod jednostavnih ilustracija taj preview obično zauzima više prostora nego sama grafika.
Vektorsku grafiku je, u principu, moguće uveličavati i umanjivati bez gubitka kvaliteta. To je čini idealnom za logotipe preduzeća, geografske karte, i druge objekte, kojima je često potrebno menjati veličinu. Ipak, imajte u vidu da postoje izvesna ograničenja:
• Slike, na kojima je primjenjen trepping, mogu se uveličati ili smanjiti do 20%.
• Kod prevelikog smanjivanja mogu nestati tanke linije. Tačnije, one će i dalje postojati ali se ne mogu odšampati ili prikazati na ekranu.
• Male greške mogu postati primjetne kad se slika puno uveliča.
• Mnogi programi omogućavaju da se u vektorskoj grafici koriste i rasterski podaci. Za njih važe ista pravila kao i za sve ostale rasterske slike.
Vektorske slike nije lako štampati. Posebno su problematični mozaici (male slike koje se ponavljaju u datoteci stotinama ili čak hiljadama puta) i efekti tipa "lens" iz Corel Draw-a. To ponekad dovodi do suviše komplikovanog fajla, koji program ili RIP nije u stanju da odštampa.