Bolonjski proces je naziv reforme visokog obrazovanja u Evropi kojoj je osnovni cilj bio da do 2010. godine izgradi jedinstveni Evropski prostor visokog obrazovanja (European Higher Education Area – EHEA). Ovako organiziran prostor evropskog visokog obrazovanja trebao bi da dovede do različitih sinergijskih efekata, povećanja konkurentnosti i veće pokretljivosti studenata.
Reforma je započeta čuvenom Bolonjskom deklaracijom, 19. juna 1999. godine, a počiva na nizu dokumenata i deklaracija kojima se daju osnovni principi utemeljenja, izgradnje i djelovanja univerzitetâ. Naša zemlja Bolonjskom procesu zvanično je pristupila 19. septembra 2003. godine, kada se obavezala da će raditi na ispunjavanju ciljeva Bolonjskog procesa.
Najveći napredak u provedbi Bolonjskog procesa Bosna i Hercegovina je postigla usvajanjem Okvirnog zakona o visokom obrazovanju, objavljenog u Službenom glasniku BiH u augustu 2007. godine, te usvajanjem sedam strateških dokumenata kojima se stvaraju pretpostavke za provedbu bolonjske reforme.
U praktičnom smislu, Bolonjski proces podrazumijeva:
- usvajanje sistema lako razumljivih, prepoznatljivih i uporedivih akademskih zvanja;
- usvajanje sistema s dva glavna ciklusa studiranja (dodiplomski i postdiplomski);
- uspostavljanje kreditnog sistema ECTAS-a;
- promoviranje efektivnog slobodnog kretanja studenata, nastavnika, naučnih saradnika i administrativnog osoblja;
- promoviranje i unapređenje evropske saradnje u osiguranju kvaliteta s ciljem razvoja uporedivih kriterija i metodologija;
- promoviranje evropske dimenzije u visokom obrazovanju;
- lifelong learning (cjeloživotno učenje);
- aktivnije uključivanje studenata u reformu i upravljanje visokoškolskim ustanovama;
- unapređivanje privlačnosti i konkurentnosti Evropskog područja visokog obrazovanja
ŠTA JE TO ECTS?
Jedan od osnovnih „alata” u izgradnji jedinstvenog Evropskog prostora obrazovanja jeste ECTS (European Credit Transfer System), odnosno Evropski sistem prijenosa bodova, koji nacionalnim sistemima širom Evrope omogućuje e kasnu pokretljivost studenata i profesora.
ECTS je osmišljen kao jedinstveni sistem koji omogućuje lakšu prepoznatljivost i poređenje različitih obrazovnih programa na univerzitetima i drugim visokoobrazovnim institucijama Evrope. Sistem je zasnovan je na bodovima („kreditima“) koji izražavaju opterećenje studenta u savladavanju određenog programa studija. Drugim riječima, to je „faktor težine“ nekog predmeta ili studija. Radi racionalizacije prostora studija u Evropi dogovoreno je da je za jednu akademsku godinu potrebno sakupiti 60 ECTS bodova, odnosno 30 za semestar ili 20 za trimestar. Primjena ECTS-a u univerzitetskoj praksi doprinosi većoj pokretljivosti studenata u Evropskom prostoru visokog obrazovanja, uz mogućnost prijenosa i akumulacije bodova stečenih na različitim institucijama, čime se stvaraju polazne pretpostavke kvalitetne međuuniverzitetske saradnje. A ECTS nije samo to. On je i najbolji indikator pro la studija kojeg je student završio, pa je tako i od velikog značaja za poslodavce.
Bodovi ili „kreditne tačke“, ključni su element ECTS-a. Bodovi („krediti“) dodjeljuju se pojedinim kursevima, modulima i predmetima, kao i drugim oblicima savladavanja predviđenog programa studiranja kao što su razni projekti, seminari, studije, eksperimentalni radovi, ispiti, radovi na terenu, disertacije, itd. ECTS predstavlja kvantitativno mjerilo ukupno uloženog rada studenta u savladavanju predviđenog gradiva i dodjeljuju se studentu nakon uspješnog okončanja određenog programa.
ECTS je prije svega e kasan instrument za kreiranje transparentnosti programâ koje nude visokoobrazovne institucije i diplomâ koje izdaju. ECTS na lakši način povezuje institucije i tako širi mogućnost izbora za studente. Također, sistem obrazovnim institucijama olakšava priznavanje rezultata studenta u savladavanju određenog programa studija putem općeprihvaćenih mjerila za njegovo vrednovanje. Time se osigurava jedinstven pristup u tumačenju nacionalnih sistema visokog obrazovanja u cijeloj Evropi. Danas ECTS ima šire dimenzije u odnosu na period kada je tek uspostavljen. Naime, on je i mjera akumulacije bodova („kredita“), tako da ćete ga danas sresti kao ECTAS (European Credit Transfer and Acumulation System). No, u osnovi opća zamisao ECTAS-a jeste omogućavanje eksibilnosti i akumulacije bodova studentima, kako na svojoj obrazovnoj ustanovi, tako i u širem prostoru akademskog obrazovanja.