Fakultetska 3, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina    |    tel. (+387 32) 444 420, 444 421     |    fax. (+387 32) 444 431    |    E-mail: rektorat@unze.ba
Univerzitet u Zenici
  Doktorske teze odbranjene na Univerzitetu u Zenici

Datum i mjesto odbrane:
10.11.2008, pedagoški fakultet
Kandidat:
mr. sc. Muris Bajramović
Mentor:
prof. dr. Zilhad Ključanin
Komisija za odbranu:
1. Dr. sci. Alija Pirić, vanredni profesor Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta u Mostaru, predsjednik
2. Dr. sci. Zilhad Ključanin, vanredni profesor Pedagoškog fakulteta u Zenici, Univerziteta u Zenici, mentor i član
3. Dr. sci. Muhidin Džanko, vanredni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, član

Naslov teme:
Metaprozni aspekti u bosanskohercegovačkom postmodernističkom romanu

Rezime
Nastojali smo, dakle, odslikati koji su to diskursi koji reflektiraju stanje postmodernističkog romana, i cjelokupne postmodernističke književnosti.
Načelno, mi smo ovaj roman posmatrali u sasvim novom konceptu i označavali ga kao roman razlike, roman subjekta i roman stanja. Ključni autori navedeni u šestom poglavlju su svojim romanesknim opusima dokazivali naše označavanje postmodernističkog romana na ovaj način. Pri tome nam nije bila namjera da napravimo bilo kakav oblik definisanja romana, jer smo pokazali da uvijek postoji roman koji moguću nomenklaturu ruši.
Uočili smo tako da se u bosanskohercegovačkog književnosti u pripovijednim strategijama uspostavlja razlika u odnosu na:

  1. razaranje socijalističke ideologije;
  2. poetiku socrealizma i poetiku modernizma;
  3. semantiku teksta;
  4. svijest o jeziku (razaranje književnog jezika);
  5. pitanje identitetske pozicije unutar globalizacijskih procesa;
  6. poimanja istine i historije, odnosno razlika u odnosu na shvatanje historiografske metafikcije;
  7. odnosa spram tradicije;
  8. realizaciju ratnog pisma;
  9. teorijsku upućenost u svijet romana, u koji spadaju metaprozni aspekti, odnosno znanje o njima.

Pri tome romaneskni junak ne govori više u ime kolektiva već u svoje ime, a kako se on javlja na individualnom planu, onda i njegova subjektivnost ili pojam subjekta izbija u prvi plan. Tako smo se odlučili da postmodernistički roman posmatramo kao roman subjekta. Svijet ovog subjekta nije više modernistički vertikalan nego postmodernistički horizontalan. U toj promjeni viđenje svijeta pojavio se i Drugi. Izbjeći etiku Drugog, koju savremeni filozofi podcrtavaju, bilo bi nemoguće, tako da smo se i mi odlučili za ovu vizuru odozdo.
Poseban korpus romana u bosanskohercegovačkoj književnosti su romani koji tematiziraju rat 92-95. Njih je kritika, kao pomoćni pojam označila kao ratno pismo. U ovom radu mi, logikom dodjeljivanju post-prefiksa, načelno dijelimo ove romane kao romane ratnog i romane postratnog pisma.

Drugi dio naziva rada imao je zadatak da opiše metafikciju, odnosno, kao širi okvir, metaprozu i napravi sliku stanja kod pisaca koji koriste neke od aspekata metafikcije. Na kraju su kao takvi markirani i izolovani slijedeći autori, za koje smo smatrali da čine samo jezgro (kanon nam je preteška riječ) bosanskohercegovačke književnosti: Tvrtko Kulenović, Zilhad Ključanin, Zdenko Lešić, Nedžad Ibrišimović i Dževad Karahasan.

Ključne riječi: metafikcija, metaproza, postmodernizam, postmodernistički roman


   početna stranica
webmaster