|
Datum i mjesto odbrane:
18.07.2009. Mašinski fakultet u Zenici
Kandidat:
mr. sc. Sabahudin Jašarević
Mentor:
prof. dr. Safet Brdarević
Komisija za odbranu:
1. Van. prof. dr. Smail Klarić, Mašinski fakultet u Mostaru
2. Van. prof. dr. Slavko Dolinšek, Fakulteta za strojništvo v Ljubljani
3. Van. prof. dr. Darko Petković, Mašinski fakultet u Zenici
4. Prof. dr. Safet Brdarević, Mašinski fakultet u Zenici
5. Doc. dr. Rifet Đogić, Ekonomski fakultet u Zenici - zamjenski član
Naslov teme:
Istraživanje učinaka uvođenja sistema upravljanja kvalitetom po zahtjevima standarda ISO 9000 u organizacijama u BiH
Rezime
Pojam "kvalitet" je poznat svo vrijeme razvoja ljudske civilizacije i od početka čovječanstva, a i sada, je u središtu čovjekove pažnje. Za njegovo obezbjeđenje bile su upotrebljavane veoma različite strategije i koncepti te je shodno tome prošao i kroz istoriju doživio različite faze u svome razvoju.
Posljednjih nekoliko desetljeća značajno su se mijenjali zahtjevi u pogledu ostvarenja konkurentnog proizvoda i organizacije. Osnova za konkurentsku predost organizacije na globalnom tržištu može biti veoma različita: niža cijena, diferencijacija, certifikat sistema upravljanja kvalitetom, troškovi, brzina dostave, vrijeme od razvoja do ponude proizvoda na tržištu, najnovije tehnologije, itd. Ono po čemu proizvod jedne organizacije može biti bolji i drugačiji jeste kvalitet, koji je upravo jedan od načina diferencijacije.
Za proizvodne organizacije jedan od glavnih uzroka za uvođenje promjena je bila svakako sve veća konkurencija iz azijskih država. One mogu sa jeftinom radnom snagom, drugačijim radnim navikama i specifičnom kulturom proizvoditi jeftinije proizvode sve većeg kvaliteta i na taj način osvajati tržišta tradicionalnih industrijskih država Evrope i Amerike. Upravo je to bio jedan od glavnih razloga da su u ovim zemljama počeli intenzivno uvoditi mjere racionalizacije i organizacijskih promjena, koje bi im omogućile preživljavanje i razvoj. Sva ta nastojanja su oblikovala različite pristupe u vođenju i upravljanju organizacijama, koje obično nazivamo menadžerskim modelima.
U svijetu se razvilo više koncepata, pristupa i sistema upravljanja kvalitetom u organizacijama od kojih je jedan od najprihvaćenijih postao sistem upravljanja kvalitetom kroz ispunjavanje zahtjeva definisanih u standardu serije ISO 9000. Ovaj koncept je u svijetu do sada prihvatilo više od milion organizacija, gdje su vodeću ulogu preuzele najrazvijene i najkonkurentnije zemlje svijeta, odnosno njihove organizacije.
O potrebi i prednostima uvođenja sistema kvaliteta već je dosta toga napisano. Međutim postavlja se pitanje šta su organizacije stvarno dobile odnosno kakve su učinke ili efekte ostvarili uvođenjem sistema kvaliteta i dobivanjem certifikata? Šta se to desilo u samoj organizaciji? Da li organizacija nastavlja sa usavršavanjem svoga sistema putem stalnih poboljšanja ili je certifikat poslužio direktorima za slikanje? U stručnim časopisima i na Internetu može se naići na vrlo različita mišljenja o korisnosti uvedenog sistema kvalitete. Neka su mišljenja izrazito negativna, dok još uvijek ima daleko više pozitivnih mišljenja, i mnogi stručnjaci smatraju da je dobra primjena serije standarda ISO 9000 (kao i drugih ISO 14000, ISO 18000,...) prva stepenica na putu prema poslovnoj izvrsnosti.
Bosanskohercegovačke organizacije su izlaskom iz ratnog perioda i desetogodišnjim zaostatkom za ostatkom svijeta počele intenzivno raditi na uvođenju sistema kvaliteta prema zahtjevima serije standarda ISO 9000. To je naročito intenzivirano pojavom serije iz 2000-te godine koja je donijela jedan novi način viđenja na ove probleme.
Taj proces traje oko 12 godina i BiH još nije dostigla "magičnu cifru" od 1000 certificiranih organizacija po ISO 9001:2000. Taj broj je bio 660 na kraju 2007, odnosno nešto preko 900 organizacija krajem 2008. godine. Možda se bi se, s obzirom na sve šta se događalo u proteklih 20-tak godina moglo reći da je to i dobro, međutim ako se osvrnemo samo na svoje komšije koji si do juče živjeli sa nama (Sloveniju, Hrvatsku pa i Srbiju) ne možemo biti potpuno zadovoljni.
Zato je glavni cilj provedenih istraživanja je bio dokazati učinke uvođenja sistema kvaliteta prema zahtjevima standarda ISO 9001:2000 u bosanskohercegovačkim organizacijama. Samo istraživanje je provedeno metodom trinagulacije podataka dobivenih od certificiranih organizacija, konsultanata i certifikacijskih kuća, a uzorka je bio 204 certificirane organizacije (98 proizvodnih i 106 uslužnih), 31 konsultant za uvođenje sistema kvaliteta i 11 certifikacijskih kuća koje djeluju na prosotoru BiH.
Uz pretpostavku da organizacija već ima certifikat za sistem upravljanja kvalitetom u radu je analitički provjereno:
- koliko su bosanskohercegovačke organizacije u stvarnosti dobile sa uvođenjem i certifikacijom sistema kvaliteta, odnosno da li su postigle bolji kvalitet proizvoda i usluga i da li su postala poslovno uspješnija, a time i konkurentnija na tržištu,
- da li je željeno i očekivano stanje koje se postavilo na početku procesa uvođenja sistema kvaliteta i dostignuto,
- kakve su daljnje aktivnosti i akcije organizacije na području kvaliteta i na području stalnih poboljšanja,
Takođe je istraživanjem utvrđeno da li se uvođenjem sistema kvaliteta:
- uredila proizvodnja,
- poboljšali finansijski rezultati,
- zaposleni zadovoljni,
- da li su zadovoljni kupci,
- kakvi su dobavljači i kakav je njihov uticaj na kvalitet te
- kakvi su interesi bosanskohercegovačkih organizacije za uvođenje i učešće u nagradama kvaliteta kao dijelu sistema na putu ka poslovnoj izvrsnosti.
Kako kvalitet poslovanja podrazumijeva osim tržišne i poslovne još i društvenu dimenziju u radu su definisani i neki pragmatični ili društveni ciljeve ovog istraživanja, a koji govore o koristi koje mogu proizaći na osnovu rezultata istraživanja, o korisnicima koji se mogu služiti dobivenim rezultatima i, ako je to moguće odrediti način korištenja dobivenih rezultata.
U istraživanju se izvršila identifikacija učinaka-koristi koje su ostvarile organizacije u Bosni i Hercegovini, a koji se odnose prije svega na uvedene sisteme kvaliteta ali isto tako i na kvalitet proizvoda i usluga u samim organizacijama. Takođe, iz onoga što u dovoljnoj mjeri nije prepoznato kao učinak proizilaze i određeni problemi. Ta identifikacija, pozitivnih i "manje pozitivnih" učinaka može poslužiti kadrovima u organizacijama za njihovo prilagođavanje i usmjerenje ka manje pozitivnim učincima, ne zanemarujući pri tome rad i unapređenje na onome što je bilo dobro.
Za organizacije koje tek počinju sa uvođenjem sistema kvaliteta istraživanje može biti dobar putokaz za usmjeravanja na one pravce u kojima su organizacije iskazale manje pozitivne rezultate, dok za državne organe i nedržavne asocijacije koje se bave problematikom kvaliteta, istraživanja mogu da posluže kao pomoć za donošenje politike i strategije u oblasti kvaliteta na nivou države i za preduzimanje potrebnih mjera za unapređenje kvaliteta u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi: kvalitet, sistem kvaliteta, ISO 9000, učinci, organizacije, konkurentnost, stalna poboljšanja
|
